New stories from Žumberak, the country of tourism and futurism.
Big, classic novels connected to Žumberak.

Although we can not be say that Žumberak has its own Jane Austen or the Bronte sisters, as some English local regions, something that has defined the whole standard of Croatian literature from small, rural areas, Žumberak is still partially connected with the masterworks of the greatest Croatian writers.
It is especially interesting here to show the August Šenoa's novel “Čuvaj se senjske ruke” (“Beware of the uskoks from Senj”, translated in German as “Piraten von Senj”).

In addition to August Šenoa (1838-1881), the greatest Croatian writer 19th century who had numerous ties to Žumberak, from friendships to literary inspiration, it is less known that the greatest Croatian writer of the 20th century, Miroslav Krleža (1893-1981) also had ties to Žumberak. Krleža is just like Šenoa, born and lived in the metropolitan city of Zagreb. Unlike Šenoa, whose ancestors moved to Croatia from the Czech Republic, Krleža's family lived in Zagreb for generations, the first Krleža was mentioned in the 17th century. However, it is believed that the origin of his last name is from around the northwest of Zagreb along the Slovenian border. It is therefore not strange that Krleža put the plot of his most famous novel "The Return of Philip Latinovicz" in a small place called Kostanjevac.

Taj psihološki roman govori o umjetniku, slikaru koji se vraća majci u rodni kraj i prolazi stvaralačku krizu nakon postignutih uspjeha u Europi. Tamo je otišao kao siromašni student a vratio se kao uspješni, cijenjeni umjetnik. Preispituje sebe i svoje motive i kroz susrete i ljubavne avanture s lokalnim, neobičnim ljudima Filip se pokušava vratiti izvornoj prirodi i pronaći novu motivaciju za slikanje.

Kostanjevac je inače mjesto općinske uprave za cijeli Žumberak i nalazi se na samo 1 kilometar udaljenosti od hostela Flores u Jurkovom selu.




Ime dolazi od stare hrvatske riječi kostanj koja znači kesten, kojim su bogate šume žumberačke prirode. Nema dokaza da je Krleža u svom romanu namjerno mislio baš na Kostanjevac u Žumberku, npr. oko Varaždina, sjeveroistočno od Zagreba, postoje toponimi Kostanjevec ("e" umjesto "a"), a u romanu Krleža često navodi istočna mjesta, iz Podravine i Slavonije koja su prilično udaljena od njegovog lokalnog kraja koji najbolje poznaje. Međutim Krleža je često radnju svojih fikcijskih romana i drama namjerno smještao u mala provincijska mjesta, namjerno izmišljenih imena, a prilično je vjerojatno da je baš Kostanjevac u Žumberku utjecao na pisca da izmisli to "imaginarno" ime. Naime na cijeli Krležin opus najviše je utjecala lokalna kultura krajeva sjeverno i zapadno od Zagreba, pa je tako na kajkavskom, sjevernohrvatskom dijalektu napisao i Balade Petrice Kerempuha. Književni lik Petrica Kerempuh je i prije Krleže bio tradicionalna, hrvatska verzija Tilla Eulenspiegela. Dakle to je pučki zabavljač s gitarom, šaljivac i lakrdijaš. Čovjek iz naroda koji ismijava i kritizira moćne ljude i vladare.

Osim Miroslava Krleže, još su brojni drugi pisci iz ovog kraja poput Janka Matka, (ne toliko poznati u inozemstvu ali vrlo čitani i popularni pisci u Hrvatskoj) smještali radnju svojih romana, direktno ili indirektno, u Žumberak ali o tome ću više pisati drugom prilikom.