Većina je često gladna, razlozi ne dolaze uvijek iz stomaka, ponekad i iz glave.

Ako svaki put kada ste gladni, a to bude često, pojedete nešto, ugojićete se, neki mnogo jedu jer su nezadovoljni sobom ili životom, odnosno okruženjem.

Istraživači napominju da je najvažnije naći uzrok prežderavanja.

Mada je osjećaj gladi sasvim normalna stvar, ako ste gladni prečesto ili ubrzo nakon jela, to može biti znak nekih drugih tegoba.

Nutricionista Džulija Dener otkrila je moguće razloge koji izazivaju osjećaj sličan gladi.

Možda ste samo žedni

Hipotalamus (dio mozga i najvažniji centar nervnog sistema) reguliše i glad i žeđ. Zbog toga mnogi ljudi misle da se žeđ može pomiješati sa glađu, jer hipotalamus kontroliše i jedno i drugo.

Prema Denerovoj ovo uvjerenje nije tačno i nijedno istraživanje do sada nije uspjelo da potvrdi ovu tvrdnju. Sasvim suprotno, žeđ može dovesti do toga da ljudi manje žele određenu hranu. Ali žeđ može uticati na naše kognitivne i fizičke sposobnosti, prouzrokujući žudnju za hranom kao zamjenu za odmor.

Društvene mreže vode u iskušenje

Čak i ako niste gladni, vaše tijelo će poslati signal mozgu da želite da jedete ako vidite slike hrane na društvenim mrežama.

Studije su pokazale da sam pogled na hranu može izazvati glad, iako uopšte niste gladni. Još veći problem je činjenica da ovakvu „vizuelnu glad“ podstiče najgora, visokokalorična hrana.

Preskakanje obroka

Drugi razlog za neutoljivu glad može biti preskakanje obroka. Studije su pokazale da preskakanje obroka povećava osjećaj gladi i tjera nas da jedemo više nego obično.

„Kada tijelu ne damo hranu, ono će podstaći nakupljanje hormona gladi i tako povećati naš apetit„, istakla je ona.

Ne spavate dovoljno

San je izuzetno važan za naše zdravlje, a između ostalog utiče i na želju za hranom. Premalo sna može dovesti do sniženja nivoa hormona leptina, koji utiče na suzbijanje gladi, a istovremeno može dovesti do povećanja grelina, hormona za stimulisanje apetita.

Različite studije su pokazale da je nedostatak sna često povezan sa povećanjem tjelesne mase.

Ne unosite dovoljno bjelančevina

Većina ljudi jede hranu bogatu bjelančevinama samo za ručak i večeru, mali broj ih uzima za doručak.

„Do sada sprovedena istraživanja pokazala su da konzumacija bjelančevina dovodi do povećane sitosti i smanjenja kalorija„, navela je nutricionista.

Usredsredite se na obrok

Osjećaju gladi može doprinijeti i to što tokom obroka niste fokusirani na samu hranu, već ste zaokupljeni stvarima oko sebe.

Nutricionista savjetuje da ne jedete prebrzo niti da prekidate obrok. U prosjeku, našem tijelu je potrebno dvadeset minuta da prepozna glukozu u hrani i počne da osjeća sitost.

Nedovoljan unos vlakana

Kao što nedostatak bjelančevina utiče na sitost, slična je situacija i sa vlaknima. Nedostatak vlakana u ishrani može da izazove i osjećaj pretjerane gladi. Ona utiču na oslobađanje hormona koji smiruju apetit i potrebno im je mnogo vremena da se razgrade.

Uzimanje različitih lijekova

Neki lijekovi mogu da podstaknu apetit i osjećaj gladi. Najčešće su to antipsihotici, antidepresivi, stabilizatori raspoloženja, kortikosteroidi.

Ako kojim slučajem sumnjate da bi lijekovi koje uzimate mogli biti krivi za vašu glad, razgovarajte sa svojim ljekarom o drugim opcijama liječenja (ako je moguće).

BONUS VIDEO:

The post NE MOŽETE DA SE ZASITITE? Ovo su razlozi Zbog Kojih Konstantno osjećate glad appeared first on Aloonline.ba.