Milorad Dodik (SNSD) je pandan (sijamski blizanci), Mila Đukanovića (DPS) predsjednika Crne Gore, koji autokratski vlada tom državom već 33 godine. Dodik sinkronizovano pomaže postojeću krizu u Crnoj Gori, koju je izazvao Đukanović, piše BN Portal.

Đukanović u nekoliko navrata u svojim javnim istupima naveo, da je Milorad Dodik „problem BiH“, a u nijednom momentu nije izrekao kritike na račun Dodika, a koje redovno upućuje prema predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću (SNS).

Savezništvo i međusobna poslovna saradnja Dodika i Đukanovića vuku svoje korijene još iz perioda rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995) kada su se obojica bavili (i još uvijek se bave) krijumčarenjem (švercom) visokotarifne robe, prvenstveno cigareta, nafte i narko biznisom, i iz tog perioda obojica nose svoje nadimke Milorad Dodik „Mile Ronhill“ i Milo Đukanovića „Mr. Philip Morris“.

Nesporan je doprinos Milorada Dodika približavanju Bosne i Hercegovine članstvu u NATO-u kao što je istovjetno uradio i Milo Đukanović. Obojica su se opredijelila za NATO zbog političkog preživljavanja, a ne zbog vlastitog uvjerenja.

Analitičari smatraju, da su zbog počinjenog kriminala oštećeni budžeti ne samo entiteta u Bosni i Hercegovini, sama BiH i Crna Gora, nego i države regiona ali i sama EU.

Radi se uglavnom o visokotarifnim robama i međunarodnom kriminalu, koji je u nadležnosti Tužilaštva BiH, a navedeni političari, koji su nosioci javnih funkcija dio su međunarodnog kriminala i to zahtjeva ozbiljnu intenzivnu međunarodnu istragu u koju se mora uključiti i Interpol, ali prije svega američke sigurnosno-obavještajne i istražne agencije.

Nezakonito prisluškivanje

Međunarodni institut IFIMES je u svojim analizama posljednjih nekoliko godina upozoravao na nezakonito prisluškivanje.

Milorad Dodik je opremu za prisluškivanje nabavljao iz iste države, Izraela, kao i Nikola Gruevski (VMRO-DPMNE), tadašnji premijer Makedonije, koji je nezakonito prisluškivao više od 26.000 građana Makedonije, zbog čega su izbili masovni protesti i pokrenuta „Šarena revolucija“.

Zbog toga je važno, da kriminalistička istraga zbog interesa javnosti, pokaže koliko osoba prisluškuju Dodik i Đukanović i čija se oprema za prisluškivanje koristi u Crnoj Gori? Dodik i Đukanović postali su snažan destabilizirajući faktor na Balkanu i Evropi i najilustrativniji primjer „politizacije kriminala i kriminalizacije politike“ u regionu.

EU ne zanimaju mnogobrojni kompleksni balkanski problemi pa su zato ove teme delegirane na „niže nivoe“.

Brojne diplomate na lokalnom balkanskom nivou dobile su odriješene ruke da rade po vlastitom nahođenju. Predstavništva EU na Zapadnom Balkanu postala su plodno tlo za kriminal i korupciju, usprkos tome što je većina osoblja EU ozbiljno angažirana u svom poslu.

Korumpirani dio evropskih eksperata i diplomata radi s korumpiranim političkim elitama balkanskog regiona. Kao školski primjer navode se korupcijski poslovi u „Misiji vladavine prava“ (EULEX) na Kosovu (od 2008. godine), najskupljoj misiji EU u inostranstvu.

Analitičari smatraju, da je potrebno da dođe do političkih promjena unutar Bosne i Hercegovine. Pobjeda Jelene Trivić (PDP) za predsjednicu Republike Srpske dovela bi je u poziciju, da pokreće i kontroliše procese u Republici Srpskoj uz implementaciju ekonomskog programa Milana Radovića (SDS), koji nudi ekonomski preporod Republike Srpske i koji je pod brutalnim napadima Dodikovog režima.

Osigurati mirnu tranziciju vlasti

Opšti izbori u Bosni Hercegovini, ukoliko budu slobodni, pošteni, fer i transparenti, dovest će do političkih promjena. Nazire se pobjeda Jelene Trivić (PDP) za predsjednicu za Republike Srpske i zato se povećavaju napadi na nju i pokušaji diskreditacije.

U Narodnoj skupštini Republike Srpske poslije izbora očekivati je novu parlamentarnu većinu. Neizvjesna je borba za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, Mirka Šarovića (SDS) i Željke Cvijanović (SNSD).

Analitičari smatraju, da je režim Milorada Dodika u svojevrsnoj izolaciji od prošlih izbora. On može otići u Srbiju, Rusiju i Mađarsku i time se njegov krug sužava.

Dodik je morao prenijeti svoju izolaciju/blokadu na institucije BiH kako bi se pokušao zadržati na vlasti.

Dodik ne može ostati na vlasti, samo je važno da se izvrši mirna tranzicija vlasti.

Napetosti u BiH mogu se riješiti ili da se sankcioniraju pojedinci koji to prouzrokuju ili će biti pokrenuti novi talas konflikata.

Milorad Dodik je spremniji na konflikte, jer neće dobrovoljno da napusti vlast pošto se radi o ogromnim privilegijama, nezakonitom bogaćenju njega, pojedinih članova porodice i oligarhije  oko njega.

Paradoksalno je, da se Dodik često poziva na institucije Republike Srpske, dok je uništio odnosno derogirao sve instituciju pozicionirajući sebe kao jedinu postojeću instituciju, navodi se između ostalog u analizi Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane.

BONUS VIDEO:

The post ŠTA ĆE SE DOGODITI NAKON IZBORA Hoće li Dodik mirno predati vlast ako izgubi? appeared first on Aloonline.ba.