Evropa doživljava najgoru sušu u proteklih 500 godina, a gotovo dvije trećine kontinenta je u stanju pripravnosti ili upozorenja.

Podaci su ovo agencije Evropske unije. Uzroke vide u klimatskim promjenama, a kako će se sve to odraziti na već postojeću krizu u Evropi, odgovor rijetki mogu samo da pretpostave.

Poljoprivrednici u Njemačkoj kažu da bi žetva mogla biti smanjena za 30 ili 40 odsto. Italijanski, da će proizvodnja povrća i voća biti manja za trećinu, a žetva riže za 30 odsto.

„Situacija je tragična, jer govorimo o gubitku od skoro 60 odsto. Ovi gubici još nisu definitivni jer pored problema sa slanom vodom imamo i problem velikih vrućina, tako da ne možemo Ne znam da li će biljka pirinča moći napraviti klas, a samim tim i zrno pirinča sazreti. Shodno tome, žetva 2022. je u opasnosti„, kaže Elisa Moreto, uzgajivač riže, Italija.

U problemima i poljoprivrednici u Engleskoj. Tamo su suše natjerale farmere da za ishranu stoke već sada troše ono što su spremili za zimu. Prinosi usjeva mnogo manji, a voda u rezervoarima nedovoljna za navodnjavanje.

„Imamo dovoljno vode u ovoj zemlji ali ona nije na pravom mjestu. Zbog toga su potrebna ulaganja kako bismo je imali tamo gdje treba, za ljude, hranu ali i stoku. Ovo nije posljednja suša, zato Vlada treba da se pozabavi ovim problemom„, naveo je David Eksvud, potpredsjednik Nacionalne unije farmera, Engleska.

Prinosi kukuruza manji za 16 odsto od petogodišnjeg prosjeka. Isto je i sa prinosima soje i suncokreta. Prema procjenama, više od 60 odsto Evrope pogođeno je sušom ili će biti. U Briselu, osim konstatovanja očitog, izgleda nemaju rješenje.

„Najnoviji bilten o monitoringu usjeva ističe da izuzetno vruće i suhe vremenske prilike u velikim dijelovima Evrope i dalje značajno smanjuju izglede za prinose ljetnjih usjeva. I rekli smo to ranije, čini se da je trenutna suša najgora od najmanje 500 godina“, tvrdi Johanes Barke, Johannes Bahrke portparol Evropske komisije.

Ni prognoze klimatologa nisu optimistične.

„Modeli ukazuju da nas čekaju sve toplije zime sa dosta manje snijega, i to može biti bojazan za sledeću godinu u slučaju da zima bude dosta toplija sa manje snijega dosta padavina uz visoke temperature onda možemo očekivati još jaču sušu sljedećih godina„, smatra Goran Trbić, klimatolog.

Suša je kod nas najviše uticala na rod kukuruza, pa se očekuju manji prinosi za 30 odsto. Sistemi za navodnjavanje, neophodni u budućnosti, kako u Evropi, tako i kod nas, a toga su svjesni i nadležni.

„Svaki poljoprivredni proizvođač koji nabavi sistem za navodnjavanje ima povrat ima povrat od 30 odsto za tu investiciju. Takođe ministarstvi obezbjeđuje 50 odsto od premije osiguranja, ako se osigura usijev„, naveo je Boris pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Onaj ko se poljoprivredom ozbiljno bavi i od toga živi, pored neophodne mehanizacije, Bez Sistema Navodnjavanja teško da će do očekivanih prinosa.

U istim problemima i naši, kao i poljoprivrednici Italije, Njemačke i mnogo razvijenijih zemalja. I neće samo oni biti na šteti, jer ono što preostane na njivama – duplo ćemo plaćati u prodavnicama i tržnicama.

BONUS VIDEO:

The post SUŠA KAKVA SE NE PAMTI U POSLJEDNJIH 500 GODINA Bez Sistema Navodnjavanja Nema ni prinosa appeared first on Aloonline.ba.